ZA PACIJENTE (pitanja i odgovori)

Što označava pojam „multirezistentna bakterija" ili „višestruko otporna bakterija na antimikrobne lijekove"?

Antimikrobni lijekovi koji se uobičajeno koriste u liječenju infekcija navedenim bakterijama ne mogu ih ubiti, odnosno eliminirati iz organizma.

Ako imate infekciju izazvanu nekom od multirezistentnih bakterija, obično se liječenje i Vaš boravak u bolnici produljuju.

Infekcije izazvane ovim bakterijama teško se liječe zbog ograničenog izbora antibiotika, a posjeduju veliki epidemijski potencijal za prijenos.

Što znači kad je netko nositelj Acinetobaktera?

Osoba, hospitalizirani bolesnik ili netko tko nema kontakta sa zdravstvenim sustavom može na svojoj koži, sluznicama i/ili u svom probavnom sustavu imati i multirezistentne bakterije (npr. Acinetobakter). One ne moraju izazivati nikakve simptome, jednostavno su prisutne u i na organizmu, zajedno s milijunima drugih bakterija, a pronalazi ih se na rutinskom pregledu ili probiru prilikom pripreme za neki zahvat, tijekom liječenja i slično.

Gdje se točno nalazi Acinetobakter?

Ako ste kolonizirani Acinetobakterom, najvjerojatnije se nalazi na Vašoj koži, sluznicama u Vašem probavnom traktu i sl. Acinetobakter je bakterija koja se može naći svugdje u prirodi. Međutim, postala je glavni uzročnik bolničkih infekcija zbog svoje izvanredne sposobnosti da preživi i širi se u bolničkom okruženju te da brzo razvije otpornost na široki spektar antibiotika. Nakon što je stekne, osoba može biti kliconoša dulje vrijeme. Acinetobakter može ostati u bolničkoj sredini dugo nakon što je kolonizirani bolesnik otpušten.

Kako se utvrđuje prisutnost Acinetobaktera?

Uzima se uzorak za analizu (urin, stolica, obrisak rane i sl.), upućuje u mikrobiološki laboratorij i ondje se utvrđuje prisutnost bakterije Acinetobakter, koja je rezistentna na većinu antibiotika.

Na koji način se prenosi Acinetobakter? Otkud baš kod mene?

Acinetobakter se može prenositi s osobe na osobu izravno (kontaminiranim rukama) ili neizravno - predmetima koji se dodiruju rukama, a bakterije mogu biti i progutane ili unesene u rane ili druga mjesta na tijelu.
Također, mogu se proširiti s jednog dijela našeg tijela na drugi. Dakle, multirezistentna gram-negativna bakterija (npr. Acinetobakter) može biti
prisutna u našem tijelu dugo, ali se identificira tek kad osoba iz nekog razloga dospije u bolnicu ili se provede mikrobiološko testiranje urina, stolice, ili obriska rane, brisa ždrijela, iskašijaja i sl.

Jesu li te bakterije uvijek uzročnik infekcije?

Ne. Bakterije su često prisutne bez izazivanja ikakvih simptoma infekcije (taj se termin zove „kolonizacija"). Pacijenti koji su kolonizirani ne primaju antibiotik zbog prisutnosti multirezistentne bakterije. Ponekad nakon kolonizacije nastupi infekcija - u tom slučaju potrebno je primijeniti antimikrobno liječenje.

Mogu li se izliječiti od Acinetobaktera?

Kolonizacija se ne liječi! U većini slučajeva, bakterija će nestati iz organizma nakon nekog vremena.

Unatoč prisutnoj rezistenciji, u slučaju razvoja infekcije postoje opcije liječenja i takvih bakterija, vrlo otpornih na antimikrobne lijekove.

Dio liječenja infekcije provodi se u bolnici, a završni dio moguće je provesti i kod kuće. Otpust iz bolnice planira se kada ozdravite do te mjere da Vaše opće stanje to dozvoljava, bez obzira na to jeste li kolonizirani multirezistentnom bakterijom ili ne.

Što je s posjetiteljima?

Vrlo je mala vjerojatnost prijenosa Acinetobaktera na posjetitelje. Ipak, savjetuje se upotreba alkoholnih antiseptika za ruke na ulasku u bolničku sobu i prilikom izlaska iz nje.

Posjetitelji ne bi trebali posjećivati ili dodirivati druge bolesnike na istom odjelu ako ste Vi u režimu izolacije (osim ako odjelna sestra nije savjetovala drugačije).

Što se događa kad dođem kući?

Prisutnost Acinetobaktera ne bi trebala imati nikakav osobiti učinak na Vašu obitelj kod kuće. Osobna higijena (higijena ruku, pranje, tuširanje) i kućna sredstva za čišćenje sasvim su dovoljne mjere uobičajene higijene. Nema ograničenja posjeta ni aktivnosti.

Ako dođe do pogoršanja stanja, dobijete vrućicu ili bolnost na mjestu rane, kirurške ili kronične, javite se svom liječniku obiteljske medicine. Vaš obiteljski liječnik je informiran o Vašem stanju otpusnim pismom iz bolnice.

Od koga ću dobiti dodatne informacije?

Vaš liječnik obiteljske medicine ili patronažna sestra dobro su upućeni i educirani i moći će odgovoriti na sva Vaša pitanja vezana za multirezistentne bakterije.
Ako slučajno imate nekih nedoumica, a navedeno zdravstveno osoblje Vam ne može pružiti odgovarajuće informacije, zamolite ih da se raspitaju u službi za kontrolu infekcija bolnice u kojoj ste liječeni ili najbliže nadležne bolnice.

Kako se može spriječiti prijenos bakterija na druge ljude?

Pacijenti u bolnicama u većem su riziku od razvoja infekcije zbog činjenice da su oslabljeni bolešću, operacijom ili liječenjem.

Također, mogu imati razne katetere (za primjenu lijekova, odvođenje urina), cijevi za disanje, pomagala kojima bakterije mogu lakše ući u organizam i izazvati infekciju, nego što je to slučaj kod „zdravih" ljudi, odnosno ljudi koji nisu u bolnici.

Pacijenti koji imaju multirezistentnu bakteriju (npr. Acinetobakter) u iskašljaju i pacijenti koji imaju promjene na koži koje nisu pokrivene, a koje mogu sadržavati neke od ovih bakterija, najviše šire bakterije oko sebe.

Pacijenti s multirezistentnim bakterijama smješteni su ujednokrevetne sobe, ako je to moguće. Osoblje bolnice pri postupcima njege i liječenja takvih bolesnika nosi zaštitnu odjeću, maske i rukavice. Isti postupak je i s pacijentima koji su samo kolonizirani nekom multirezistentnom bakterijom, i s onima koji imaju infekciju koju ta bakterija izaziva te koji primaju antibiotik da bi se infekcija izliječila.
Sprečavanje prijenosa bakterija provodi se dobrom higijenom ruku, osobito nakon korištenja sanitarnog čvora ili nakon previjanja rana, njege, zamjene ili previjanja katetera i slično.

Prehlađeni ste? Imate gripu? Mirujte, liječite se ali
NE antibioticima!

Kako spriječiti širenje najčešćih infekcija?

Najčešće infekcije u izvanbolničkoj populaciji su infekcije gornjih dišnih puteva, koje su najčešće uzrokovane virusima. Od obične prehlade može se oboliti i nekoliko puta godišnje s obzirom da ju može uzrokovati veliki broj različitih virusa. Kod infekcija dišnih puteva najvažnija mjera sprječavanja širenja infekcija je pranje ruku, s obzirom da kod govora kihanja i kašljanja virusne i bakterijske čestice padaju na okolne površine i rukama ljudi se dalje prenose. Rasipavanje zaraznih čestica će se smanjiti ako se pri kihanju i kašljanju pokriju usta i nos maramicom. Nakon uporabe maramice treba oprati ili dezinficirati ruke! Alternativno pri kihanju i kašljanju usta i nos se mogu prekriti gornjim dijelom rukava s obzirom da se tim dijelom tijela neće dalje dodirivati površine.

European Antibiotic Awareness Day Europski dan svijesti o antibioticima

U cijeloj Europi 18.studenog se obilježava kao Europski dan svijesti o antibioticima. Otpornost bakterija na antibiotike je postao važan problem u današnjoj medicini i na ovaj dan se želi skrenuti pažnja da se svi moramo uključiti u odgovorno korištenje ovih lijekova kako bismo njihovu djelotvornost sačuvali i za buduće generacije.

Što su antibiotici?

Antibiotici su lijekovi koji sprječavaju rast bakterija i koriste se u liječenju bakterijskih infekcija. Nisu djelotvorni protiv virusa koji uzrokuju bolesti kao što je gripa, obična prehlada i akutni bronhitis. Te virusne infekcije obično prolaze same od sebe  nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima ne pruža nikakve koristi.

Što su bakterije i virusi?

Bakterije su mikrobi koji nastanjuju ljudsko tijelo, životinje i biljke, a mogu se naći i u zraku, vodi, tlu…. Većinom su to „dobre“ bakterije bez kojih ne bismo mogli živjeti. Ako se nađu na krivom mjestu u našem organizmu, bakterije mogu uzrokovati bolesti kao što su:

• Upala pluća
• Meningitis (upala moždane ovojnice)
• Infekcije rana
• Neke upale grla i uha
• uroinfekcije

Kad nastane bakterijska infekcija antibiotici mogu ubiti bakterije i time spasiti živote. Zato ih smatramo vrlo dragocjenim lijekovima. Virusi su puno manji od bakterija i da bi preživjeli trebaju žive stanice. Virusi nisu prirodni stanovnici ljudskog tijela kao bakterije, ali ima  puno „blagih“ virusa čiju prisutnost možda ni ne primjećujemo.Virusi uzrokuju bolesti kao što su:

• Obična prehlada
• Akutni bronhitis
• Gripa
• Većina upala grla i uha
• Ospice
• Rubeola
• Virusni hepatitis
• AIDS

Antibiotici NISU djelotvorni protiv virusa.

Zašto je djelotvornost antibiotika ugrožena?

Djelotvornost antibiotika je ugrožena, jer su bakterije iz okoliša i u našem tijelu razvile otpornost na te lijekove. Do toga dolazi zbog prevelikog  korištenja antibiotika. Zato trebamo izbjegavati nepotrebnu upotrebu antibiotika, primjerice za liječenje obične prehlade koja je virusna infekcija i antibiotik nije od nikakve pomoći. Svako povišenje tjelesne temperature ne znači da trebate antibiotik! Vaš liječnik zna kad trebate antibiotike. NE koristite antibiotike bez savjeta svog liječnika!

Koje su posljedice otpornosti?

Ako bakterije postanu otporne na lijekove koji se koriste za liječenje infekcija, liječenje bolesnika moglo bi trajati dulje, a bolesnik bi mogao i umrijeti. Primjerice, nekim antibioticima možda se više ne bi mogle liječiti bakterijske infekcije. Zbog toga bi se možda morali koristiti drugi antibiotici, koji bi mogli imati više nuspojava. A korištenje drugih antibiotika rezultirat će time da bakterije postanu otporne i na te lijekove…

Na kraju bismo se mogli naći u situaciji da nemamo više nikakvih lijekova zaliječenje infekcija.

Saznali ste da imate C. diff.
Želimo vam pomoći shvatiti o čemu se radi i odgovoriti na najčešća pitanja.

Što je Clostridiumdiffidle?

Clostridiumdifficile (C. diff.) bakterija je koja se ponekad nalazi u našim crijevima i ne mora izazvati nikakve simptome. Postotak ljudi kod kojih se u crijevima može naći C. diff. kao potpuno bezazlena bakterija iznosti oko 3%. Neke bakterije naseljavaju naša crijeva i imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja, probavi hrane, proizvodnji vitamina i slično. C. diff. nema posebnu ulogu kao dio normalne mikrobiote crijeva.

Ako može biti sastavni dio bakterija u crijevu, zašto izaziva probleme  /infekciju/proljev?

1. diff. može postati „opasan“ ako se u crijevima nekontrolirano namnoži i nastani u velikom broju.

Kod zdrave osobe milijuni „dobrih“, korisnih bakterija drže C. diff. pod kontrolom.

Prilikom uzimanja antibiotika ili nakon takve terapije broj „dobrih“ bakterija smanjuje se što omogućuje brzo razmnožavanje C. diff. do velikog broja.

S obzirom na to da C. diff. može lučiti toksine (otrove) koji mogu izazvati upalnu reakciju (kolitis), uslijed prisutnosti velikog broja C. diff. može doći do razvoja proljeva, koji ponekad može biti vrlo težak.

Simptomi infekcije mogu se očitovati kao grčevi u trbuhu, blagi proljev, učestale vodenate stolice, vrlo rijetko s primjesama krvi, ali i sustavne bolesti. Neki bolesnici mogu razviti tešku infekciju – pseudomembranoznikolitis.

Tko se nalazi u rizičnoj skupni u kojoj se C. diff. infekcije najčešće javljaju?

• Osobe starije od 65 godina
• Bolesnici koji su imali operacije crijeva
• Bolesnici s oslabljenim imunološkim ustavom
• Bolesnici koji primaju antibiotike.

Kako se C. diff. dijagnosticira?

Vaš liječnik i liječničko osoblje zbog proljeva će posumnjati na C. Diff. i poslati stolicu na analizu u kojoj će se, među ostalim uzročnicima, tražiti dokaz prisutnosti C. diff.

U stolici će se različitim testovima pokušati dokazati prisutnost toksina koje luči bakterija C. diff. Test je najčešće gotov isti ili sljedeći dan.

Ako rezultat analize pokaže da je u vašoj stolici prisutan toksin C. diff., nalaz će se javiti liječniku i on će vam propisati odgovarajuću terapiju i dodatne mjere za liječenje infekcije, ovisno o jačini simptoma. U terapiji se koriste antibiotici vankomicin, metronidazol, ili fidaksomicin, uz ukidanje svih nepotrebnih antibiotika koje ste možda do tada uzimali odnosno primali. Nema potrebe za ponavljanjem testa nakon jednog pozitivnog rezultata.

Osim lijekova biti će potrebna i izolacija u jednokrevetnoj sobi ako je moguće te poseban režim čišćenja, higijene ruku i odijevanje zaštitne odjeće za vas, osoblje koje vas njeguje i posjetitelje.

Kako izgleda liječenje i koliko dugo traje?

Liječenje obično traje 10 – 14 dana. Ukoliko simptomi ne jenjavaju nakon nekoliko dana, može se primjeniti antibiotik različit od početne terapije.

Vrlo je važno popiti antibiotike do kraja, kako vam liječnik propiše, iako će se simptomi najvjerojatnije ranije povući, a vi ćete se osjećati znatno bolje i možda ćete biti otpušteni kući.

Može li se bakterija širiti iz mojih crijeva?

Moguće je da C. diff. dospije na ruke ili opremu i da se zadrži u okolini nekoliko tjedana. Putem ruku može dospjeti u usta odnosno probavni sustav dugog bolesnika i izazvati iste simptome kao i kod vas, osobito ako drugi bolesnik prima neki antibiotik.

Naime, bakterija se u crijevima nalazi u štapićastom obliku, ali kada dospije izvan crijeva pretvara se u vrlo izdržljivi oblik – sporu. Spora se teško „ubija“ dezinficijensima, na nju alkohol ne djeluje, tako da se u slučaju pojave C. diff. kod nekog bolesnika u higijeni okoline moraju koristiti posebni dezinficijensi koji sadrže aktivni kisik ili klor, pri čemu je važno da na njima piše da djeluju na spore.

Kako možemo spriječiti širenje C.diff.  bakterije u okolinu, na ruke?

Ako imate proljev, najvjerojatnije ćete biti smješteni u izolaciju u jednokrevetnu sobu kako bi se širenje bakterije spriječilo.

Važno je da dok imate proljev koristite nužnik koji se nalazi pokraj vaše sobe i koji je namijenjen samo vama te da pritom zatvorite vrata. U slučaju pitanja ili nedoumica, obratite se osoblju koje brine o vama.

∞

Osoblje će prilikom kontakta s vama, što uključuje njegu, presvlačenje, mjerenja tlaka i slično, nositi zaštitnu odjeću.

Ukoliko na odjelu ima više bolesnika koji imaju potvrđen C. diff. u stolici, možda ćete biti smješteni s njima u istoj sobi.

Preporuča se higijena ruku pranjem tekućom vodom uz korištenje sapuna.

Čistoća okoline izuzetno je važna. Uobičajeno je da bolesnici ostaju u izolaciji sve dok imaju proljev, odnosno 2 ili 3 dana nakon prestanka simptoma, ali te ćete informacije dobiti od nadležnog osoblja.

Mogu li primati posjete?

Možete, ali na odjelu potražite savjet o pojedinostima. Posjetitelji trebaju doći u vrijeme koje je za to predviđeno i poštivati kućni red ustanove. Detaljne upute dobit će od medicinske sestre na odjelu. U pravilu se za posjetitelje ne predviđa nošenje zaštitnog ogrtača i rukavica, važno je samo da vode računa o higijeni ruku, odnosno da ih operu nakon ulaska u vašu sobu i prije izlaska iz nje (alkoholni antiseptik za ruke nije učinkovit za C. diff.)

Ukoliko će posjetitelji pomagati bolesniku u njezi (presvući mu odjeću ili pelenu ili pomoći mu da se opere), trebaju nositi zaštitni ogrtač i rukavice.

Vaše rulje stavlja se u vreću koja se zatvara u sobi dok ga ne preuzme netko od obitelji. Ako je rublje zamrljano stolicom, treba ga smjestiti u zasebnu vrećicu prije stavljanja u vrećicu s drugim rubljem. Potrebno ga je prati odvojeno od ostalog rublja u kućanstvu, na temperaturi od 60 ̊ C ili višoj, uz primjenu uobičajenih deterdženata. Ne zaboravite oprati ruke nakon rukovanja rubljem!

Bolničko rublje i posteljina također se spremaju u vreću koja se odmah zatvara do daljnjeg transporta. Sve rublje treba oprati na najvišoj mogućoj temperaturi uz upotrebu uobičajenih deterdženata.

Hoće li proljev koji izaziva C. diff.  produljiti moj boravak u bolnici?

Ukoliko je otpust iz bolnice planiran, trajanje terapije i pozitivan nalaz C. diff. ne bi trebali odgoditi odlazak kući, ako su se simptomi (proljev i drugi) smirili, vi se osjećate dobro i ostali nalazi potvrđuju da ste spremni za boravak kod kuće.

Što ako mi se simptomi ponovno jave nakon prestanka uzimanja antibiotika?

Postoji mogućnost da se simptomi ponovno pojave i u tom slučaju trebate potražiti medicinsku pomoć. Ukoliko se simptomi infekcije bakterijom Clostridiumdificile  vrate, vjerojatno ćete trebati daljnje liječenje odnosno promjenu lijeka.

Zašto je važna higijena ruku?

Pacijenti koji su u bolnici su bolesni, oporavljaju se od operacije ili im je smanjen imunitet, što im povećava opasnost od infekcije koju                                                                                             izazvaju mikrobi. Želimo spriječiti prenošenje infekcije na pacijente jer mnoge bakterije koje  su  bezopasne  za zdrave  ljude,  često  dovede  do  teških i opasnih upala kod ljudi koji su oslabljeni bolešću.             Najlakši   i najuspješniji način suzbijanja prenošenja infekcije je higijena ruku koja uključuje cjelokupno osoblje, pacijente i posjetitelje.

Što je dobra higijena ruku?

Dobra higijena ruku znači čišćenje ruku pomoću sredstava na bazi alkohola ili pranje sapunom i vodom kako bi se spriječilo prenošenje mikroba. Zaustavljanjem širenja mikroba smanjit ćemo  pojavu  infekcije kod pacijenata.

Naša obveza prema vama

Cjelokupno osoblje u ovoj bolnici shvaća vrlo ozbiljno higijenu ruku, jer znamo da je to jedan od najlakših načina kako možemo što bolje zaštititi zdravlje naših pacijenata.

Naše osoblje treba oprati ruke nakon ‘svakog dodira’ ili, jednostavnije rečeno, prije i poslije kontakta sa svakim pacijentom.

Ako dođete u bolnicu kao pacijent ili posjetitelj, molimo vas pridružite nam se u borbi protiv infekcije primjenjujući najbolju moguću higijenu ruku.

Higijena ruku je problem koji se tiče svakog čovjeka

Pacijenti i posjetitelji trebaju odigrati važnu ulogu kako bi osigurali da se higijena ruku provodi u cijeloj bolnici.

• Posjetitelji trebaju oprati ruke svaki put kada uđu ili izađu iz bolesnikove sobe.
• Pacijenti i posjetitelji ne smiju nikada dirati ranu, zavoje, cjevčice za intravensku terapiju i drugu opremu koja se koristi u svrhu liječenja pacijenta.
• Pacijenti trebaju voditi računa o dobroj osobnoj higijeni, osobito kada se nalaze u bolnici. To uključuje pranje ruku nakon odlaska na zahod i prije jela.

Smijete slobodno pitati

Naše osoblje bude ponekad jako zauzeto i pacijenti se vjerojatno pitaju je li liječnik, sestra ili drugo zdravstveno osoblje opralo ruke prije ili poslije kontakta s njima.

U sklopu svoje uloge u borbi protiv infekcije upamtite da ‘smijete slobodno pitati jesu li oprali ruke’. Ako postoji imalo sumnja, slobodno podsjetite bolničko osoblje na tu vrlo važnu stvar.

Kako treba čistiti ruke sredstvima na bazi alkohola

Sredstva za trljanje ruku na bazi alkohola znatno smanjuju broj mikroba na koži, brzo djeluju i izazivaju manje problema zbog nadraživanja kože nego često pranje sapunom i vodom.

Sredstva za trljanje ruku na bazi alkohola nemaju dobar učinak kada je koža vidljivo nečista jer ne skidaju nečistoću kao  što to čine sapun i voda.

• Sredstva za trljanje ruku na bazi alkohola čiste ruke bez vode.
• Ona ispare, a sadrže također i aditive za vlaženje kože kako bi se koža održala u dobrom

Ključne faze za dobru higijenu kože sredstvom za trljanje ruku na bazi alkohola   su sljedeće:

1. Staviti sredstvo na dlan i protrljati ruke, pokrivajući sve površine ruku i prstiju, dok se ruke ne osuše.
2. Dugi ili umjetni nokti otežavaju postizanje higijene ruku. Te osobe trebaju posebno paziti da očiste prostor ispod noktiju i uklone prljavštinu i mikrobe.

Kako oprati ruke sapunom i vodom

Sapun i tekuća voda uklanjaju nečistoću i masnoću s ruku. To je najbolji način kako očistiti ruke kada se vidi da su prljave.

Šest ključnih koraka kako dobro oprati ruke sapunom i vodom:

1. Otvorite vodu i pustite neka teče na
2. Nasapunajte ruke.
3. Nasapunajte i protrljajte sve površine ruku. Nasapunajte i trljate ruke najmanje 10 do 15 sekundi. Dobro isperite
4. Osušite ruke čistim papirnim ručnikom.
5. Bacite papirni ručnik u kantu za smeće.

Uloga rukavica

Rukavice mogu pomoći i predstavljaju važan dodatak dobroj higijeni ruku. Međutim, rukavice ne eliminiraju potrebu pranja ruku.

Želite li više saznati?

Molimo vas porazgovarajte s bilo kojom osobom  koja vam pruža njegu. Osoblje vas može uputiti i stručnjacima za kontrolu infekcije ako želite dobiti detaljnije informacije.

U smjeni od osam sati medicinska sestra provede prosječno oko jedan sat u pranju ruku sapunom i vodom u svrhu higijene. Izračun se temelji na ukupnom vremenu od 56 minuta u sedam pranja ruku na sat (od po 60 sekundi).

Što mogu učiniti bolesnici i posjetitelji da spriječe neke od infekcija  povezanih sa zdravstvenom zaštitom?

HIGIJENA RUKU najvažnija je mjera za smanjenje broja infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom, iz razloga što se nečistim rukama najčešće prenose  mikroorganizmi-uzročnici  bolničkih infekcija.

HIGIJENA RUKU  jedna je od metoda kojom možemo zajedno doprinijeti očuvanju i unapređenju zdravlja.

Redovita i temeljita HIGIJENA RUKU je:

• najjednostavnija,
• najjeftinija i
• najefikasnija

metoda za sprečavanje prijenosa infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom.

Zašto treba provoditi HIGIJENU RUKU?

Na našim rukama se nalaze brojni oku  nevidljivi  mikroorganizmi,  pa  čak i kada ruke izgledaju čiste! Pranjem ruku  odstranjuje se  i smanjuje broj potencijalno štetnih mikroorganizama.

Tijekom posjeta i boravka u zdravstvenim ustanovama:

• domovimazdravlja,
• polikliničko-konzilijamoj službi (na specijalističkim pregledima),
• bolnicama,
• ustanovama za starije i nemoćne osobe

 potrebno je provoditi higijenu ruku kako bismo spriječili prijenos potencijalno štetnih mikroorganizama  -  uzročnika  infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom.

Koliko često treba provoditi HIGIJENU RUKU

• Uvijek prije jela,
• Prije uzimanja lijekova,
• Nakon kašljanja, brisanja nosa,
• Nakon korištenja toaleta,
• Uvijek kada imate osjećaj nelagode na  rukama  ili  „mislite" da  su vam ruke

Posjetiitelji u bolnici, obavezno trebaju oprati ruke

• prije samog kontakta s bolesnikom,
• nakon pomoći bolesniku - podizanja,  hranjenja ili  sličnih aktivnosti prilikom posjete,
• te obaveznona završetku  posjeta  prije vašeg odlaska iz 

KAKO TREBA PROVODITI HIGIJENU RUKU:

HIGIJENSKIM PRANJEM RUKU ILI UTRLJAVANJEM ALKOHOLNOG ANTISEPTIKA ZA RUKE

HIGIJENSKO PRANJE RUKU:

• Ruke treba namočiti pod tekućom vodom, dozirati tekući sapun nakon čega se ruke temeljito peru nježno utrljavajući sapun u obje ruke i temeljito prati ruke, obratiti pozornost na vrhove prstiju obiju ruku kao i na prostor između prstiju, posušiti ruke papirnatim ručnikom tapkanjem.

Za pranje ruku treba odvojiti dovoljno vremena, otprilike između 40 – 60 sekundi kako bi bilo temeljito.

HIGIJENSKO UTRLJAVANJE ALKOHOLNIH ANTISEPTIKA U RUKE:

Kada ste u bolnici, ili  u posjeti bolesniku ili  ukoliko ste  u  prilici   koristiti džepna pakiranja alkoholnih pripravaka, preporučeno ih je koristiti u situacijama kada ruke nisu vidljivo zaprljane   nečistoćom.

• Navedeno sredstvo se nanese na ruke, utrlja, a potrebno je obratiti pozornost na vrhove prstiju obiju ruku kao i na prostor između Za utrljavanje treba odvojiti dovoljno vremena preporučeno je 20-30 sekundi i postupak treba provesti temeljito.

Čiste ruke najsigurniji su i najbolji način da se smanji prijenos uzročnika infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.

1.   Zašto se cijepiti protiv  gripe?

Gripa (influenca) je zarazna bolest.

Gripu uzrokuje virus influence, koji se prenosi direktno kašljanjem, kihanjem i nosnim sekretom. Virus gripe se može prenijeti i indirektno kada kapljice ili sekret iz nosa ili grla dođu na ruke, a zatim se dodirom može prenijeti na lice.

Svaka osoba može oboljeti od gripe, a najčešće obolijevaju djeca. Kod većine oboljelih simptomi traju pet do sedam dana, a uključuju: zimicu/tresavicu, grlobolju, bolove u mišićima, umor, kašalj, glavobolju, začepljen nos.

Brojne druge bolesti mogu imati iste simptome i često ih se može zamijeniti s gripom.

Osobe starije od 65 godina i osobe koje boluju od nekih kroničnih bolesti (npr. srčane, plućne ili bubrežne bolesti, oslabljen imunološki sustav) mogu imati teži oblik bolesti. Komplikacije gripe mogu biti: upala pluća, upala uha, upala sinusa, dehidracija te pogoršanje postojeće kronične bolesti. Kod starijih osoba gripa može uzrokovati pogoršanje srčanih tegoba koje mogu rezultirati srčanim i moždanim udarom. Kod djece može uzrokovati proljev i konvulzije. Svake godine nekoliko desetaka ljudi u Hrvatskoj umre od gripe, a više stotina ljudi mora biti hospitalizirano.

Većina umrlih od gripe su osobe starije od 65 godina. Cijepljenjem protiv gripe možete zaštititi sebe od gripe i smanjiti mogućnost da prenesete gripu na druge osobe.

2.   Što mogu učiniti da se zaštitim od gripe

• Cijepiti se protiv gripe prije početka pojave sezone gripe. Cijepljenje protiv gripe svake jeseni je najučinkovitiji način sprečavanja gripe. Smanjuje rizik od gripe ili ukoliko dobijete gripu, biti će značajno blaža. Osobito je važno da se cijepe protiv gripe ljudi pod povećanim rizikom, jer su oni pod većim rizikom od razvoja teških komplikacija gripe.
• Ostale preventivne mjere za sprječavanje širenja gripe su:
  • Perite ruke učestalo sapunom i tekućom vodom,
  • Prekrijte usta i nos s maramicom za jednokratnu upotrebu tijekom kašljanja i kihanja,
  • Bacite maramice nakon upotrebe,
  • Ukoliko maramice nisu pri ruci, kašljite i kišite pokrivajući nos i usta laktom,
  • Ostanite kod kuće ako se razbolite,
  • U slučaju pogoršanja potražite liječničku  pomoć.

3.   Inaktivirano cjepivo protiv gripe

Inaktivirano (mrtvo) cjepivo protiv gripe se primjenjuje u obliku injekcije.

Virusi gripe se trajno mijenjaju te je preporučeno cijepljenje svake godine. Na temelju praćenja kretanja virusa u populaciji, znanstvenici donose preporuke o sastavu cjepiva, tj. na temelju predviđanja koji će sojevi virusa gripe najvjerojatnije uzrokovati slijedeću epidemiju, daju se preporuke o tome koji sojevi se trebaju upotrijebiti za proizvodnju cjepiva. Cjepivo ne može spriječiti gripu uzrokovanu sojevima koji se bitno razlikuju od onih korištenih za proizvodnju cjepiva.

Do dva tjedna je potrebno da cijepljena osoba razvije zaštitu nakon cijepljenja. Zaštita traje oko godinu dana. Cjepivo protiv sezonske gripe ne sadrži tiomersal.

4.   Tko se treba cijepiti i kada?

Tko:

Sve osobe koje imaju kroničnu bolest, koja se može pogoršati uslijed gripe, npr.:

• srčana insuficijencija, koronarna bolest,
• astma, plućni emfizem i druge plućne bolesti,
• dijabetes i druge metaboličke bolesti,
• neurološke i neuromuskularne bolesti koje utječu na disanje,
• bubrežne bolesti,
• bolesti koje suprimiraju imunološki sustav (maligne bolesti, HIV infekcija, prirođena oštećenja imunološkog sustava, dugotrajno liječenje kortikosteroidima);

Zdravstveni djelatnici; Osobe starije od 65 godina;

Bliski kontakti (obiteljski) djece mlađe od 6 mjeseci i bolesnika koji se ne smiju cijepiti protiv gripe.

Kada:

Treba se cijepiti čim cjepivo postane dostupno. Na taj se način stigne postići zaštita na vrijeme čak i ako sezona gripe započne ranije.

Možete se cijepiti i tijekom trajanja sezone gripe. Gripa se može pojaviti bilo kada, ali najčešće se javlja od listopada do svibnja. Posljednjih sezona, najviše oboljelih od gripe bilo je u siječnju i veljači. Cijepljenje tijekom prosinca ili čak i kasnije će također većinom biti korisno.

Djeca mlađa od 9 godina, koja se prvi put cijepe  protiv gripe, trebaju biti cijepljena s dvije doze cjepiva da bi bila zaštićena, a kasnije jednom dozom. Starija djeca i odrasli se cijepe jednom dozom.

Cjepivo protiv gripe može se primiti u isto vrijeme kad i ostala cjepiva.

5.   Neki ljudi ne smiju primiti cjepivo protiv gripe ili trebaju pričekati

• Recite svom liječniku ukoliko ste imali ozbiljne (po život opasne) alergijske reakcije, uključujući i teške alergijske reakcije na jaja. Teške alergijske reakcije na bilo koju komponentu cjepiva mogu biti razlog da se ne cijepite. Alergijske reakcije na cjepivo protiv gripe su rijetke.
• Recite svom liječniku ako ste ikada imali tešku alergijsku reakciju na cjepivo protiv
• Recite svom liječniku ako ste ikada imali sindrom Guillain-Barré (teški oblik paralize, koji se još naziva GBS). Vaš liječnik će procijeniti da li se trebate cijepiti.
• Osobe koje su bolesne trebaju pričekati sa cijepljenjem protiv gripe dok se ne oporave. Ako ste bolesni, savjetujte se s Vašim liječnikom o cijepljenju. Osobe koje imaju blagu bolest najčešće se mogu

6.   Koji su rizici od inaktiviranog cjepiva protiv gripe?

Cjepivo, kao i bilo koji lijek može uzrokovati neželjene reakcije (nuspojave). Ukoliko se pojave one su uglavnom blage, a ozbiljne nuspojave pojavljuju je vrlo rijetko. Rizik od ozbiljnog oštećenja zdravlja ili rizik od smrti zbog cijepljenja je ekstremno nizak.

Ozbiljne reakcije na inaktivirano cjepivo protiv gripe su vrlo rijetke. Virusi su u inaktiviranom cjepivu protiv gripe mrtvi pa ne možete dobiti gripu od cjepiva. Cjepiva koja se u Hrvatskoj koriste ne sadrže cijele mrtve viruse, već samo površinske antigene virusa (glikoproteine) ili fragmentirane, rascjepkane viruse.

Blage reakcije:

• Bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu cijepljenja
• Promuklost; bolnost, crvenilo ili svrbež očiju; kašalj
• Vrućica
• Bolovi
• Glavobolja
• Svrbež
• Umor

Ukoliko se pojave ove poteškoće, započeti će ubrzo nakon cijepljenja i trajati će 1-2 dana.

Umjerene reakcije

Malena djeca koja su istovremeno cijepljena protiv gripe i protiv pneumokoka su pod povećanim rizikom za febrilne konvulzije. Pitajte svog liječnika za dodatne informacije.

Recite svom liječniku ako je Vaše dijete koje cjepite protiv gripe ikada imalo konvulzije.

Teške reakcije

• Po život opasne alergijske reakcije na cjepiva su izuzetno rijetke. Ako se dogode, to je obično nekoliko minuta nakon cijepljenja, prije nego što cijepljena osoba napusti
• godine cjepivo protiv svinjske gripe bilo je povezano s Guillain-Barré sindromom (GBS). Nakon toga nikada nije nedvosmisleno dokazana povezanost cijepljenja protiv gripe s nastankom GBS. Procjenjuje se da, ukoliko bi postojao rizik od GBS nakon sezonskog cijepljenja, taj bi rizik bio 1 do 2 slučaja na milion cijepljenih osoba. To je značajno niže no što je rizik od teške gripe koja se može spriječiti cijepljenjem.

Sigurnost cjepiva se trajno nadzire. Za dodatne informacije obratite se svom liječniku ili pogledajte  http://www.hzjz.hr/epidemiologija/nuspojave2011.pdf

7.   Što učiniti ako se pojavi ozbiljna reakcija? Na što treba obratiti pažnju?

• Svako neuobičajeno stanje, kao što je visoka tjelesna temperatura ili neuobičajeno ponašanje. Znakovi teške alergijske reakcije su otežano disanje, promuklost, pištanje, koprivnjača, bljedilo, slabost, ubrzano lupanje srca ili

Što treba napraviti?

• Zovite liječnika
• Recite svom liječniku što se dogodilo, datum i vrijeme kad se dogodilo i kad ste primili
• Zatražite od svog liječnika da ispuni prijavu nuspojave i pošalje prijavu Hrvatskom zavodu za javno

Što označava pojam: gram-negativne multirezistentne bakterije?

Gram-negativne bakterije su bakterije koje se često, prirodno nalaze u crijevu čovjeka.

Iz brojnih razloga, malen dio njih postane rezistentan na antibiotike na koje su ranije bile osjetljive.

Bakterije su rezistentne na  antibiotike kada su određeni antibiotici izgubili svoju sposobnost da ubiju ili zaustave rast pojedine bakterije.

U bakterijsko-antibiotskom smislu, bakterija osjetljiva na antibiotike je ona koju antibiotik ubije, odnosno spriječi joj razmnožavanje. Ove rezistentne bakterije mogu se širiti i uzrokovati infekcije u drugih ljudi koji nisu uzimali antibiotike.

Multirezistentna gram-negativna bakterija pojam je koji „pokriva" različite vrste bakterija:  npr. Escherichia coli, Klebisella pneumoniae, Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter spp. i slično.

Različitim enzimima enterobakterije uništavaju antibiotik. Jedan od njih je ESBL - što u prijevodu označava mehanizam rezistencije za koji je zaslužan enzim (beta-laktamaza proširenog spektra) koji razgrađuje antibiotike i tako sprečava njihovo djelovanje na bakterije. Taj enzim (ESBL) mogu proizvoditi brojne gram-negativne bakterije, primjerice E. co/i, Klebsiel/a i druge.

Karbapenem rezistentne enterobakterije (KRE)

Ovdje spadaju bakterije koje su otporne na djelovanje karbapenemskih antibiotika - kratice koje možete sresti su: KPC, VIM, NDM, OXA 48, koje označavaju vrstu enzima i molekularne mehanizme rezistencije, a u širem smislu ih smatramo multirezistentnim bakterijama, pa se tako treba i ponašati.

Infekcije izazvane ovim bakterijama se teško liječe zbog ograničenog izbora antibiotika, a posjeduju veliki epidemijski potencijal za prijenos.

Otkud meni ta bakterija? Kako sam je dobio?

Gram-negativne bakterije žive kao dio normalne flore u probavnom sustavu ljudi. U probavnom sustavu ljudi enterobakterije čine oko 1- 2% ukupne normalne flore.

Prenose se fekalno-oralnim putem, direktnim prijenosom s osobe na osobu nečistim rukama ili predmetima ili okolinom.

Također, mogu se proširiti s jednog dijela tijela na drugi.

Karbapenem rezistentne enterobakterije mogu se naći i u crijevima ljudi koji su bili hospitalizirani ili uzimali antibiotike tijekom života.

Najčešće se identificira kada je osoba hospitalizirana te joj se uzmu uzorci za mikrobiološka testiranje (bris rektuma, stolica, urinokultura, iskašljaj...).

Kako se može zaustaviti /smanjiti razvoj rezistentnih bakterija? Kako se može spriječiti prijenos bakterija na druge ljude?

Odgovorna uporaba antibiotika može pomoći u zaustavljanju razvoja rezistentnih bakterija i pomaže pri održavanju učinkovitosti antibiotika za primjenu budućim generacijama. Stoga je izuzetno važno znati kada je primjereno uzeti antibiotike i kako se antibiotici uzimaju odgovorno. Uspješne javne kampanje o podizanju razine savjesti o antibioticima, koje su već održane u mnogim državama, rezultirale su smanjenjem potrošnje antibiotika.

Svaki pojedinac može imati važnu ulogu u smanjivanju rezistencije antibiotika.

Bolesnik treba biti smješten u jednokrevetnu sobu s vlastitim sanitarnim čvorom, ako je moguće. Bolesniku treba objasniti da ne postoji rizik za zdrave rođake ili ostale osobe izvan bolnice i treba mu dati podatke o mikroorganizmu. Osoblje bolnice pri postupcima njege i liječenja takvih bolesnika nosi zaštitnu odjeću, masku i rukavice.

Prevencija prijenosa temelji se na provođenju higijene ruku, nakon kontakta s bolesnikom nakon previjanja rana, njege, zamjene ili previjanja katetera ili kontakta s njegovom okolinom i slično.

Bolesnikova soba mora se svakodnevno čistiti.

Što je s posjetiteljima?

Posjetitelji se trebaju javiti zaduženoj sestri na odjelu prije ulaska u sobu.

Broj posjetitelja treba svesti na minimum, a onim osjetljivima treba savjetovati da ne posjećuju bolesnika. Posjetitelji ne bi trebali posjećivati ili dodirivati druge bolesnike na istom odjelu, ukoliko ste vi u režimu izolacije (osim ako se niste savjetovali s odjelnom sestrom prije toga).

Preporuča se higijena ruku (alkoholnim antisepticima) prije ulaska u sobu i nakon izlaska iz sobe bolesnika i nakon kontakta s bolesnikom ili bolesnikovom okolinom (predmetima).

Što se događa kad dođem kući?

Prisutnost KRE ne bi trebala imati nikakav učinak na vašu obitelj kod kuće. Osobna higijena (higijena ruku, pranje, tuširanje) i kućna sredstva za čišćenje dovoljne su mjere uobičajene higijene. Nema ograničenja posjeta ni aktivnosti.

Vaš obiteljski liječnik je informiran o vašem stanju otpusnim pismom iz bolnice.

Jesu li KRE uvijek uzročnik infekcije?

Nisu. Mogu biti dio normalne flore bez uzrokovanja bilo kakvih simptoma ili poteškoća te se onda niti ne liječe antibioticima. U slučaju oslabljenog imuniteta ili iz nekog drugog razloga može nastupiti infekcija. U tom slučaju potrebno je primijeniti antimikrobno liječenje.

Česte infekcije koje mogu  uzrokovati karbapenem rezistentne enterobakterije su uroinfekcije, ali mogu uzrokovati i infekcije u drugim organskim sustavima, primjerice u dišnom sustavu ili ranama.

Lokacija infekcije ovisi o bakteriji i stanju bolesnika.

Što označava pojam „multirezistentna bakterija" ili „višestruko otporna bakterija na antimikrobne lijekove"?

Antimikrobni lijekovi koji se uobičajeno koriste u liječenju infekcija navedenim bakterijama ne mogu ih ubiti, odnosno eliminirati iz organizma.

Ako imate infekciju izazvanu nekom od multirezistentnih bakterija, obično se liječenje i Vaš boravak u bolnici produljuju.

Što znači kad je netko nositelj MRSA i VRE?

Osoba, hospitalizirani bolesnik ili netko tko nema kontakta sa zdravstvenim sustavom, može na svojoj koži, sluznicama ili u svom probavnom sustavu imati I multirezistentne bakterije (npr. MRSA i VRE). One ne moraju izazivati nikakve simptome, jednostavno su prisutne u i na  organizmu, zajedno s milijunima drugih bakterija, a pronalazi ih se na rutinskom pregledu ili probiru prilikom pripreme za neki zahvat, tijekom liječenja i slično.

Gdje se točno ove bakterije nalaze?

Ako ste kolonizirani MRSA bakterijom, najvjerojatnije se nalazi u Vašemu nosu ili na pregibnim područjima kože.

Ako imate VRE, onda je najvjerojatnije izoliran iz Vaše stolice, odnosno smješten u Vašem probavnom sustavu.

Kako se utvrđuje prisutnost MRSA i VRE?

Uzorak za analizu, npr. bris nosa, upućuje se u mikrobiološki laboratorij i ondje se  utvrđuje prisutnost bakterije Staphylococcus aureus, koja je rezistentna na  meticilin (MRSA).

VRE-Enterokok rezistentan na vankomicin  pronađen je u stolici ili brisu rektuma koji su analizirani na mikrobiologiji.

Na koji se način prenose MRSA  i VRE? Otkud baš kod mene?

Najčešće se prenose izravnim kontaktom s bolesnikom koji ima MRSA bakteriju, npr. na koži ili sluznici nosa.

Osim toga, zdravstveni radnici  moraju provoditi higijenu ruku na odgovarajući način, jer njihove ruke mogu  služiti  u prijenosu MRSA s pozitivnog na negativnog pacijenta.

Također, moguć je prijenos i neizravnim kontaktom, primjerice s površinom koju je dodirivao VRE ili MRSA-pozitivni pacijent ili član osobija nakon rada s pacijentom koji ima MRSA ili VRE. Često dodirivane površine su okvir kreveta, alarm za sestre, kvake i slično.

Koliko dugo mogu preživjeti MRSA i VRE?

MRSA se može nalaziti u nosnicama mjesecima.

VRE može preživjeti u crijevima tjednima ili čak mjesecima.

Kako se trebate ponašati?

Slijedite upute  koje Vam  da  zdravstveno osoblje.

Perite ruke nakon korištenja sanitarnog čvora.

Također, posjetitelje uputite da provode higijenu ruku, a najpraktičnije je korištenje alkoholnog antiseptika koji je smješten kraj kreveta ili na ulazu u bolesničku sobu.

Što je s posjetiteljima?

Vrlo je mala vjerojatnost prijenosa MRSA ili VRE (multirezistentnih  bakterija) na  posjetitelje. Ipak se savjetuje upotreba alkoholnih antiseptika za ruke na ulasku u bolesničku sobu i prilikom izlaska iz nje.

Posjetitelji ne bi trebali posjećivati ili dodirivati druge bolesnike na istom odjelu ako ste Vi u režimu izolacije (osim ako odjelna sestra nije savjetovala drugačije).

Jesu li potrebne neke posebne mjere opreza kod kuće?

U Vašemu domu MRSA nije ništa opasnija od bilo koje druge bakterije koja se nalazi na koži i kojima ste, u velikom broju, izloženi svaki dan.

Važno je da Vi  i Vaši ukućani često i detaljno perete ruke. Tako ćete spriječiti širenje bakterija na površine i ukućane.

Bilo bi dobro da imate vlastiti ručnik za ruke ili da se koristite papirnatim ubrusima (i inače je dobro da svatko u kućanstvu koristi svoj ručnik).

Kupaonicu treba čistiti na uobičajen način, temeljito, koristeći uobičajena sredstva za dezinfekciju u kući.

Kuća treba biti uredna i očišćena na taj način se štitite od nakupina nečistoće i različitih bakterija.

Pranje ruku te higijena ruku općenito najvažnijaje mjera u Vašoj zaštiti i zaštiti Vaših bližnjih od infekcija.

Kako ću znati jesam li se “riješio” multirezistentne bakterije?

U dogovoru s Vašim liječnikom, nakon nekoliko mjeseci može se ponoviti pretraga kojom je utvrđeno da ste nositelj multirezistentne bakterije. U nekim slučajevima preporučiti će se postupak dekolonizacije koji postoji samo za MRSA. U najvećem broju slučajeva spontano ćete se dekolonizirati, odnosno prestati biti nositelj multirezistentne bakterije.

Kako se može spriječiti prijenos bakterija na druge ljude?

Pacijenti u bolnicama su u većem riziku od razvoja infekcije zbog činjenice da su oslabljeni bolešću, operacijom ili liječenjem. Također, mogu imati razne katetere (za primjenu lijekova, odvođenje urina), cijevi za disanje, pomagala kojima bakterije mogu lakše ući u organizam i izazvati infekciju, nego što je to slučaj kod „zdravih" ljudi, odnosno ljudi koji nisu u bolnici.

Pacijenti koji imaju multirezistentnu bakteriju u iskašljaju i pacijenti koji imaju promjene na koži koje nisu pokrivene, a koje mogu sadržavati neke od ovih bakterije, najviše šire bakterije oko sebe.

Pacijenti s multirezistentnim bakterijama smješteni  su u jednokrevetnu sobu, ako je to moguće. Osoblje bolnice pri postupcima njege i liječenja takvih bolesnika nosi zaštitnu odjeću, maske i rukavice. Isti postupak je i s pacijentima koji su samo kolonizirani nekom multirezistentnom bakterijom i s onima koji imaju infekciju koju ta bakterija izaziva te koji primaju antibiotik da bi se infekcija izliječila.

Sprečavanje prijenosa bakterija provodi se dobrom higijenom ruku, osobito nakon korištenja sanitarnog čvora ili nakon previjanja rana. njege, zamjene ili previjanja katetera i slično.